Cilj nam je da podignemo svijest ljudi o vještačkoj inteligenciji i zato nam je drago što smo vidjeli veliki broj zainteresovanih za AI na MeetUp-ovima, koji žele da uče, obrazuju se i napreduju u navedenoj oblasti ili da se informišu o načinima pomoću kojih mogu unaprijediti svoje poslovanje.
Jedna od najznačajnih tema današnjice koja polako ali sigurno, postaje neizostavan segment naših života jeste vještačka inteligencija. O navedenom fenomenu razgovarali smo sa predstavnicima Montenegrin AI Association – MAIA, sada već počasnom članicom ICT klastera Cortex, Itanom i Nikolom Bulatović, čija organizacija ima za cilj istraživanje, promovisanje i implementiranje vještačke inteligencije u svakodnevnom životu.
Vještačka inteligencija predstavlja neiscrpan izvor mogućnosti za unapređenje našeg svijeta, a MAIA se fokusira na pronalaženje načina na koje ova tehnologija može poboljšati živote ljudi u našoj zajednici. Članovi navedene organizacije uspostavili su sebe kao lidere u oblasti vještačke inteligencije, dok svojim inovativnim pristupom omogućavaju stvaranje nove paradigme u ovoj oblasti.
Kako je nastala MAIA, kakvi su njihovi stavovi o vještačkoj inteligenciji, koji su to izazovi sa kojima se susreću, kakav će uticaj koji će vještačka inteligencija imati na naše svakodnevno funkcionisanje, i još puno korisnih informacija vezanih za navedenu temu, saznajte u nastavku teksta.
Od spontane ideje, do konkretnog djelovanja
Na pitanje kako su došli na ideju da osnuju organizaciju čiji je fokus na istraživanju i implementaciji vještačke inteligencije, Nikola ističe da je do same inicijative došlo na prilično spontan način:
“S obzirom da se bavimo sličnim istraživačkim temama, došli smo na ideju da ujedinimo AI (artificial intelligence) zajednicu u Crnoj Gori. Tome su doprinijela naša poznanstva sa kolegama istraživačima koji se veoma uspješno bave vještačkom inteligencijom, te smo odlučili da za početak okupimo manji broj ljudi i osnujemo NVO čija će tema biti razvoj navedene oblasti.“
Prema riječima naših sagovornika, na samom početku fokusirali su se na izgradnju AI zajednice. Njihova Slack grupa je za veoma kratak period okupila značajan broj članova, koji se bavi vještačkom inteligencijom, što je doprinijelo i uključivanju ljudi iz različitih sfera koji su počeli da daju brojne ideje i prijedloge, što je u suštini i bio cilj: objediniti AI zajednicu pod jednim krovom.
Razvoj vještačke inteligencije: “vrsta magije” koja postoji više od 40 godina
Kada je sam pojam vještačke inteligencije u pitanju, naši sagovornici navode da ista ne predstavlja “neku vrstu magije” već da postoje naučna istraživanja i metode na osnovu kojih se može dokazati da li je određeni AI sistem dao rješenje na konkretno pitanje. Vještačka inteligencija kao nauka se razvijala desetinama godina unazad i nikako ne predstavlja novu oblast. Prema njihovim riječima, do revolucionarnog napretka AI-a, došlo je zahvaljujući dugogodišnjem ubrzanom napretku elektronskih čipova za računare i generalno računarskog hardvera kao i radnih okruženja pomoću kojih možemo jednostavno eksperimentisati sa algoritmima za obradu velike količine podataka:
„Sadašnji proboj vještačke inteligencije gradio se prethodnih pedesetak godina. Neuralne mreže koje danas koristimo nastale su devedesetih godina prošlog vijeka, ali se nisu mogle primjenjivati u praktičnim aplikacijama zato što nismo imali računare na kojima bismo mogli pokrenuti sistem vještačke inteligencije koji je namijenjen za široku upotrebu. Zbog samog razvoja računarske tehnologije i ekspanzije velike količine podataka koje na dnevnom nivou generišemo, tek od 2010. pa na dalje, stvaraju se uslovi da vještačka inteligencija postane primjenjiva. Tek tada imamo mogućnost da programiramo algoritme vještačke inteligencije, a da ne moramo koristiti super računare. Zahvaljujući svemu navedenom, sada imamo alate pomoću kojih veliku količinu informacija možemo obraditi mnogo brže, efikasnije i smislenije nego što smo to mogli nekada. Umjesto obrade ogromne količine podataka koje je neko morao ručno ili pomoću računara da analizira, sada čitav proces možemo zamijeniti AI algoritmom koji će analizirati podatke i izvući korisne informacije iz njih, bez potrebe za ljudskom intervencijom.“, rekao je Nikola.
Da sam pojam AI-a i nije toliko komplikovan objašnjava i Itana, koja naglašava da se čitav koncept vještačke inteligencije može definisati prosto kao nauka o podacima:
„Ljudi koji se obično bave ovom djelatnošću će prosto reći „data science“, odnosno nauka o podacima, mašinsko učenje ili neki drugi vid učenja. Činjenica je da pomen vještačke inteligencije otvara mnoštvo različitih debata. Navedeni fenomen možemo posmatrati kao kišobran, pod kojim spadaju mašinsko učenje (machine learning), duboko učenje (deep learning), reinforcement learning, recommendation systems i sve druge oblasti koje mogu da doprinesu svojim podacima”.
Fokus na edukaciji i primjeni vještačke inteligencije
Osim toga što žele da okupe osobe sličnih interesovanja i da doprinesu razvoju navedenog fenomena, Itana i Nikola posebno ističu da će se u skorijoj budućnosti usredsrediti na organizovanje edukativnih programa, MeetUp-ova i konferencija, koji će biti dostupni, i kako oni smatraju, koji će biti od koristi široj zajednici. Takođe, jedan od fokusa njihovog budućeg djelovanja će biti i na naučnim istraživanjima koja će za temu imati konkretne projekte:
„Niko od nas nije ekspert koji apsolutno sve zna, već smo tu da učimo jedni od drugih, što je na kraju krajeva bio i jedan od naših glavnih ciljeva. Na taj se naravno, nadovezuju i neki novi koji se odnose na naredni period, a to su širenje naše zajednice, organizacija događaja različitog karaktera, istraživanja i slično. Takođe, jedan od naših prioriteta, koji za sada ne možemo realizovati, ali se nadamo da kroz par godina hoćemo, jeste naučno istraživanje na konkretnim projektima, gdje će naši inženjeri i naučnici moći da rade na praktičnim primjenama. Primarno bismo voljeli da to bude u Crnoj Gori, odnosno da u našoj zemlji realizujemo neka od AI rješenja koja bi poboljšala život u našoj zajednici. Upravo iz razloga što većina nas dolazi iz svijeta nauke, željeli bismo da znanje koje imamo primijenimo tako što ćemo doprinijeti razvoju naše sredine, upotrebom vještačke inteligencije“.
AI nije sinonim za robotiku!
Kada se pomene pojam vještačke inteligencije, većina ljudi odmah pomisli na robote i na širok spektar dostignuća koja su ostvarena u svijetu robotike. Da navedeni pojmovi nisu sinonimi, i da postoji značajna razlika između njih, objašnjavaju nam naši sagovornici, posebno se osvrćući na definicije i povezanost navedenih oblasti:
„Dosta ljudi poistovjećuje vještačku inteligenciju sa robotikom, što zapravo i nije tako. Moramo napomenuti da većina poznatih robota koji imaju sposobnost da trče, prelaze određene prepreke i slično, nisu suštinski zasnovani na vještačkoj inteligenciji, već je u pitanju „control science“, ili nauka o kontroli. Konkretno, navedeni robot funkcioniše na osnovu matematičkih funkcija koje se računaju, a odnose se na to kako da taj isti bude stabilan, kako da se okreće, i kako da kontroleri balansiraju njegovu stabilnost. Tu u suštini ne mora biti vještačke inteligencije. Vještačke inteligencije bi bilo, ako bi taj robot imao kameru, i ukoliko bi imao mogućnost da obrađuje podatke sa iste, vidi šta se nalazi oko njega, i na osnovu tih informacija, samostalno donosi odluke o kretanju i slično. Takav sistem, bi koristio modele koji spadaju u oblast koja se zove computer vision, odnosno kompjuterski/računarski vid. Takođe, ukoliko bi imao i neki drugi tip senzora, zahvaljujući kojima bi prikupljao informacije, i nakon toga ih obrađivao, moglo bi se govoriti o vještačkoj inteligenciji. Opet, i u tom kontekstu se vraćamo na nauku o podacima, koji se detektuju od strane senzora, a zatim obrađuju, i na osnovu kojih se daje određena komanda“.
AI alati – prednost ili prijetnja?
Svjedoci smo činjenice da je sve veća zainteresovanost za proizvode i alate koji su zasnovani na AI tehnologijama. Osim zainteresovanosti, bilo bi pogrešno kada se ne bismo obazirali i na zabrinutost sve većeg broja ljudi, koji se prema mišljenju mnogih, opravdano boje da će vještačka inteligencija preuzeti poslove koje oni obavljaju. Na pitanje da li će se navedena predviđanja zaista ostvariti, naši sagovornici su nam dali odgovor koji bi trebalo da rastereti veliku većinu svih onih koji su zabrinuti za svoje profesije:
„Ne bismo voljeli da postavljamo pitanje da li će tehnologija zasnovana na vještačkoj inteligenciji ugroziti naše profesije. Mi smatramo da će se iste samo transformisati, odnosno moraćemo da prilagodimo svoj rad u skladu sa novim tehnologijama, kao što je to oduvijek bio slučaj. Ipak, strah od promjena je često prisutan i ljudi se često boje novih alata koje možda neće moći ili htjeti da nauče. Navedene stavove razumijemo donekle, ali generalno, društvo se u poslednjih dvadesetak godina prilagodilo svim inovacijama koje je sa sobom donio tehnološki napredak. Jedan od primjera koji možemo navesti, jeste primjer iz knjige “Duboko razmisljanje”, koji na veoma dobar način, opisuje odnos koji čovječanstvo ima prema tehnološkim inovacijama. Već od početka dvadesetog vijeka, postojao je sistem koji je omogućavao automatizovani lift. Iako je navedena tehnologija postojala još od 1900. godine, bilo potrebno čekati do sve do 1950-ih (nakon štrajka sindikata operatera liftova 1945. godine) da bi se ista prihvatila, jer ljudi nisu bili spremni da se voze liftom bez operatera. U današnjem vremenu lift predstavlja jednu od najobičnijih stvari koju svi svakodnevno koristimo, a da bi se primijenila navedena inovacija, bilo je potrebno čak 50 godina. Poenta jeste u tome da, ukoliko se nove tehnologije razumiju i iskoriste za dobronamjerne svrhe, sigurno će donijeti revolucionarne benefite za čovječanstvo. AI bi trebali da posmatramo kao našeg asistenta, a ne kao zamjenu, jer je uloga navedenih alata da maksimalno povećaju našu efikasnost i produktivnost, kako na poslu, tako i u životu“.
O navedenoj temi govorili smo na prethodnom MeetUp-u, pod nazivnom “ChatGPT – šansa ili prijetnja?”. Ukoliko ste propustili pomenuti, možete ga pogledati na našem zvaničnom YouTube kanalu.
Počasno članstvo u ICT Cortex-u
Na pitanje šta naši sagovornici očekuju od članstva u ICT Cortex-u, kakva su zapravo njihova očekivanja od samog pristupanja klasteru koji broji preko 30 kompanija članica, i kako oni vide položaj svoje organizacije u istom, odgovor je bio sledeći:
„Što se tiče naših očekivanja od članstva u Cortexu, kada su u pitanju ideje i oblasti djelovanja one su komplementarne i doprinose razvoju IT i AI svijeta, u smislu osvješćivanja ljudi u AI oblastima. Posebno vidimo saradnju u organizaciji MeetUp-ova gdje okupljamo veliki broj ljudi koji su zainteresovani za AI, a kojima želimo pomoći na osnovu do sada stečenog iskustva. Veliki akcenat nam je na tome da edukujemo javnost o vještačkoj inteligenciji, odnosno da im stavimo do znanja da to nije naučna fantastika nego nešto što nam može biti od velike koristi. Druga stvar na koju stavljamo fokus, upravo zbog povećanja vidljivosti i priče o AI-u, jeste učešće na događajima kao što je IT spot. Željeli bismo da imamo jednu konferenciju na kojoj ćemo pozvati nekoliko poznatih svjetskih AI naučnika, koji dolaze iz renomiranih kompanija kao što su DeepMind, Meta, OpenAI, Microsoft, Nvidia.“
Na samom kraju našeg razgovora, Itana i Nikola su željeli da iskoriste priliku da pozovu sve one koji su zainteresovani za ovu oblast da ih kontaktiraju, jer su, kako oni navode, upravo i osnovali organizaciju kako bi bili lako dostupni svim onim ljudima kojima je fenomen AI-a interesantan, i koji u njemu vide potencijalne benefite:
„Voljeli bismo da pozovemo sve ljude koji se bave ekologijom, geografijom, medicinom, pomorstvom – oblastima koje na prvi pogled nemaju dodira sa vještačkom inteligencijom, da nas kontaktiraju. Konkretno, ukoliko neko, bilo ko iz Crne Gore, ko dolazi sa određenog fakulteta, ili je možda u ulozi aktiviste, vidi problem, a ima ideju koju možemo da riješimo koristeći modele vjestake inteligencije, neka nas kontaktira. Nije potrebno da te osobe znaju bilo šta što je vezano za AI, samo je bitno da imaju konkretnu ideju ili podatke, a mi ćemo uraditi sve što je u našoj moći da riješimo problem i da doprinesemo njihovom funkcionisanju i boljoj buducnosti svih nas“.
