Artificial Intelligence

Vjestacka Inteligencija

Machine Learning

Masinsko Ucenje

Updates

Novosti

Prvo, hvala vam što čitate ovaj blog. Mi iz MAIA-e smo uzbuđeni jer možemo da podijelimo našu viziju i planove sa vama. Ako želite da saznate više o nama, pročitajte <a href="https://aisocieti.me/blog/updates/our-stori"> naš uvodni post na blogu</a>. Ovdje želimo da razgovaramo o našoj zajednici i kako možete da doprinesete.

<br /><br />

Afrička poslovica kaže: „Ako želiš da ideš brzo, idi sam. Ako želite da odete daleko, idite zajedno.” Želimo da napravimo dobru osnovu za AI zajednicu u Crnoj Gori, koja će svima nama pomoći da napredujemo i ostvarimo mnoge ciljeve.
Naša zajednica okuplja uspješne ljude, otvorenog uma, koji žele da vas upoznaju, čuju vašu priču i budu vaša podrška.

<br /><br />

Zašto je ovo udruženje važno? Koja je moć ovog udruženja? Naša zajednica želi da motiviše i inspiriše studente i mlade ljude na početku njihove karijere. Štaviše, podržaće i profesionalce tako što će omogućiti direktan kontakt sa stručnjacima iz različitih oblasti vještačke inteligencije.

<br /><br />

Da li biste željeli da doprinesete? Super! U početku budite aktivni na Slack-u i slobodno pišite. Podijelite svoje misli, pridružite se diskusijama i započnite nove. Budite slobodni i u dijeljenju ideja sa našim timom; jedva čekamo da ih čujemo. Ako želite da se priključite postojećem projektu, i to je sjajno. Samo nam pošaljite poruku i recite nam da možemo da računamo na vas. Cijenimo sve oblike volontiranja. Pružate nam veliku pomoć čak i samo širenjem priče o ovoj novoformiranoj zajednici.

<br /><br />

Na kraju smo pitali <a href="https://chat.openai.com/">Open AI ChatGPT</a> kako možemo da doprinesemo zajednici, a ovo je odgovor:
Postoji mnogo načina da doprinesete svojoj zajednici i ostvarite pozitivan uticaj. Neke ideje uključuju:

<br /><br />

<b>Volontirajte:</b> možete volontirati u lokalnoj neprofitnoj organizaciji, školi ili društvenom centru. Ovo može biti odličan način da uzvratite svojoj zajednici i napravite razliku. <br /><br />

<b>Učestvujte u događajima u zajednici:</b> prisustvujte lokalnim događajima, kao što su festivali, parade i prikupljanje sredstava, da biste istakli podršku svojoj zajednici i bili uključeni. <br /><br />

<b>Zagovarajte promjene: </b> možete koristiti svoj glas i svoj uticaj da se zalažete za pitanja koja su važna za vas i vašu zajednicu. To može biti kroz pisanje pisama izabranim zvaničnicima, potpisivanje peticija ili učešće u protestima ili drugim oblicima aktivizma.

<b>Podijelite svoje veštine:</b> razmislite o tome da ponudite svoje vještine i stručnost kako biste pomogli drugima u vašoj zajednici. To može biti kroz predavanja na času ili radionicama, mentorstvo ili pružanje pro bono usluga onima kojima je potrebna.

<br /><br />

Slobodno se obratite bilo kome od nas (pogledajte stranicu tima). Javite se!

large_3585385_66230.jpg

medium_3585385_66230.jpg

small_3585385_66230.jpg

thumbnail_3585385_66230.jpg

3585385_66230.jpg

Podržite našu zajednicu!

U današnjem svijetu, vještačka inteligencija (VI) brzo osvaja sve veći prostor u medicinskom sektoru, transformišući način na koji se dijagnostifikuju bolesti, donose terapijske odluke i prate pacijenti. Ova revolucija donosi brojne prednosti, ali isto tako postavlja i niz etičkih pitanja koja zahtijevaju pažljivu analizu i regulaciju. U ovom članku su predstavljene neke primjene VI u medicini, etički izazovi koje ona donosi ali i buduće perspektive i predikcije. 
<br><br>
Primjene vještačke inteligencije u medicini su brojne. Možda jedna od najznačajnih je medicinska dijagnostika i praćenje toka bolesti pacijenta. Doktori danas mogu brže i preciznije dijagnostifikovati bolesti uz pomoć VI na temelju analize medicinskih slika, genetskih podataka, istorije bolesti pacijenta i mnogih drugih parametara.  Ono što je velika prednost modela vještačke inteligencije u odnosu na ostale metode je njihova mogućnost obrade ogromne količine podataka: u poređenju sa čovjekom, model VI je za mnogo kraći period izložen velikoj količini informacija (npr. CT, MRI, ultrazvuk i rendgen snimci) na osnovu kojih se mogu donositi informisane odluke. Na primjer, algoritmi bazirani na dubokom učenju mogu otkriti rijetke oblike raka na rendgenskim snimcima, ili predvidjeti moguće komplikacije prilikom pripisivanja terapija. Slični pristupi doktorima mogu i značajno olakšati davanje dijagnoze i određivanje stadijuma bolesti kao što su  melanom (vrlo agresivna i sve prisutnija vrsta raka kože), rak dojke, rak debelog crijeva, i još mnoge povezane bolesti. 
<br><br>
Vještačka inteligencija u personalizovanom ili adaptivnom liječenju ima sve značajniju i ohrabrujuću ulogu. Pomoću VI, doktori mogu prilagoditi terapiju svakom pacijentu na temelju njihovih genetskih predispozicija, prehrambenih navika i drugih faktora. Ovo može dovesti do smanjenja rizika od nuspojava i povećavanja djelotvornosti liječenja. Osim toga, može se automatizovati praćenje i analiza medicinskih evidencija, čime se smanjuje rizik od grešaka i optimizuje kvalitet zdravstvene zaštite. 
Jedna vrlo osjetljiva, ali više i ne baš nazamisliva, primjena VI u medicini je robotika, posebno u hirurgiji. Roboti osnaženi vještačkom inteligencijom mogu asistirati hirurzima u kompleksnim operacijama, smanjujući rizik od ljudskih grešaka i ubrzavajući proces oporavka pacijenata. Takođe, značajna oblast primjene VI nalazi se i u otkrivanju novih ljekova, analizi ispravnosti i kvaliteta medicinskih uređaja, efikasnijem otkrivanju novih virusa i bakterija, kao i u ranoj detekciji širenja infekcija u zajednicama i dijagnostifikovanju kompleksnih bolesti kao što su demencija, razni oblici tumora i raka, dijabetes.
<br><br>
Jasno je da će primjene VI u budućnosti biti sve šire i prisutnije, ali se ne mogu zanemariti ni potencijalne opasnosti koje može izazvati ubrzani razvoj ove oblasti. Već duži niz godina, sa akcentom na poslednjih desetak, sve veći jaz između evolucije čovjeka i tehnologije, naročito vještačke inteligencije, donosi veliki broj novih izazova. Prije svega ovdje govorimo o etičkim pitanjima, kao i privatnosti i sigurnosti ličnih podataka. Prikupljanje i analiza velikih količina medicinskih podataka dovodi do pitanja koja se tiču (dozvoljene) upotrebe tih informacija i potencijalnog narušavnja privatnosti pacijenata.
<br><br>
Kako osigurati da se podaci ne zloupotrebljavaju i ne dolaze u pogrešne ruke? Rastom značaja podataka koji se čuvaju raste i opasnost od zloupotreba. Postavlja se pitanje, ko je odgovoran kada VI donese pogrešnu dijagnozu ili odluku o liječenju? Postavljanje jasnih linija odgovornosti predstavlja ključan problem koji nije moguće riješiti bez uvođenja regulativa i pravnih normi. Pravednost u pristupu je još jedan ozbiljan izazov. Hoće li primjena VI u medicini rezultirati nejednakostima u pristupu zdravstvenoj zaštiti? Kako osigurati da svi imaju jednak pristup ovim naprednim tehnologijama? 
<br><br>
Tehnologija VI stalno napreduje, što će omogućiti još precizniju dijagnostiku i personalizovanu terapiju. U budućnosti se očekuje smanjenje troškova zdravstvene zaštite, prije svega zbog mogućnosti ranog otkrivanja bolesti i smanjenje potrebe za skupim procedurama. Takođe, povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite, kroz telemedicinu i VI mogu pružiti zdravstvenu zaštitu u ruralnim i udaljenim područjima gdje je pristup zdravstvenim radnicima ograničen. VI može takođe pomoći u praćenju i suzbijanju pandemija, kao i bržem identifikovanju novih bolesti i njihovog širenja.
<br><br>
Primjena vještačke inteligencije u medicini otvara mnoge mogućnosti, ali i postavlja brojna etička pitanja koja zahtijevaju pažljivu analizu i regulaciju. Budućnost medicinske zaštite sa vještačkom inteligencijom izgleda svijetla, ali uspjeh zavisi od odgovornog korišćenja ove tehnologije kako bi se osigurao jednak benefit za sve pacijente.
<br><br>

large_medical-banner-with-doctor-working-laptop (2).jpg

medium_medical-banner-with-doctor-working-laptop (2).jpg

small_medical-banner-with-doctor-working-laptop (2).jpg

thumbnail_medical-banner-with-doctor-working-laptop (2).jpg

medical-banner-with-doctor-working-laptop (2).jpg

Primjene, etički izazovi i  buduće perspektive vještačke inteligencije u medicini

Era vještačke inteligencije (VI) je stigla i jedna je od neizostavnih tema u našem svakodnevnom djelovanju, sa pogledima koji se protežu od apokaliptičnih predviđanja do spasenja svijeta. Sličnim predviđanjima smo svjedočili i kada su izumljeni struja, mikročipovi, internet.

VI neće uništiti svijet, a zapravo bi ga mogla spasiti. Algoritam VI, kao i svaki drugi računarski algoritam, ima za cilj da riješi određeni zadatak koristeći pravila i procese koje je isprogramirao čovjek. Dakle, čovjek je kreator i vlasnik ove tehnologije i čovjek je taj ko je može kontrolisati.

Ljudska inteligencija je milenijumima stvarala svijet u kojem danas živimo. Sa VI imamo šansu da nadogradimo ljudsku inteligenciju, čime bismo značajno ubrzali inovativne pronalaske u mnogim oblastima, povećali vjerovatnoću izuma ljekova za danas neizlječive bolesti ili pronašli načine kako da ublažimo klimatske promjene.

VI pravi revoluciju u svijetu a Crna Gora i zemlje regiona će neminovno biti, ili su već, dio tog talasa. Razvoj, primjena i korišćenje VI rješenja u Crnoj Gori, iako na niskom nivou u prethodnom periodu, pokrenuti su sa mrtve tačke. U akademskoj zajednici su osnovani odsjeci za VI koji se bave naprednim istraživanjima u oblastima poljoprivrede, saobraćaja, ekologije, ekonomije. Tako, na primjer, u svom istraživanju radim na razvoju metoda za detekciju i mjerenje brzine vozila samo na osnovu zvučnih signala, čime će se uticati na bolje nadgledanje i veću sigurnost učesnika u saobraćaju. Automatizacija procesa čitanja i razumijevanja pravne i finansijske dokumentacije je našla svoju primjenu u bankarskom sektoru, gdje VI sistemi uspješno zamjenjuju ručnu obradu velike količine dokumenata, a pri tome dostižu i veću tačnost. Ekološke katastrofe, izazvane učestalim požarima tokom ljetnje sezone, pokušavaju se preduhitriti sistemom VI za automatsku, ranu detekciju požara na osnovu video snimaka. Ljekari u poliklinikama koriste VI asistente koji im omogućavaju da brže i kvalitetnije pregledaju svoje pacijente. VI sistemi kreiraju edukativni sadržaj za djecu i time učestvuju u njihovom pravilnom obrazovanju od malih nogu.

Svi navedeni primjeri su prvi koraci u istraživanju i praktičnoj primjeni vještačke inteligencije u Crnoj Gori. Međutim, ako želimo dati puni zamah razvoju VI i da ovi primjeri ne bi ostali izolovani, neophodno je kreirati sistemsku strategiju za VI, na državnom nivou. Jedan od stubova ove strategije bi trebalo biti obrazovanje, sa primarnim fokusom na računarske nauke i VI programiranje.

Najbolja priprema za svijet koji pokreće vještačka inteligencija je obrazovanje. Kada je u pitanju VI pismenost, još uvijek smo na samom početku, gdje ograničena grupa inženjera, koji rade u akademiji i industriji, upravlja VI znanjem za ostatak čovječanstva. Društvo će biti mnogo bogatije ako našu djecu aktivno uključimo i upoznamo sa svijetom VI, tako da ona mogu biti prva generacija koja će se suočiti sa potencijalima VI. Ako crnogorskim učenicima ne prenesemo potrebna znanja u školi, kako bi se suočili sa budućim zahtjevima radne snage, naći će se u ozbiljnom i nepovoljnom položaju u odnosu na zemlje koje su VI tehnologiju shvatile ozbiljnije u svom nastavnom planu i programu.

Upravo je to razlog za pokretanje inicijative i formiranje zajednice MAIA (Crnogorsko udruženje za VI) čiji je osnovni cilj promocija i razvoj vještačke inteligencije, kroz istraživanje, obrazovanje i saradnju. Svojim znanjem i iskustvom, stečenim u zemlji i inostranstvu, možemo doprinijeti crnogorskom društvu uključivanjem u talas inovacija, podizanjem svijesti i interesovanja za VI.

medium_3-CG-2.jpg

small_3-CG-2.jpg

thumbnail_3-CG-2.jpg

3-CG-2.jpg

Od apokaliptičnih predviđanja do spasenja svijeta

<h3>Opasne navike </h3>
<br>
Poštovani čitaoče, kroz ovaj tekst pokušaću da se osvrnem na veoma ozbiljne probleme koji su sve prisutniji na društvenim mrežama. Pretpostavljam da ih često koristiš? Koliko često sebi postavljaš pitanje da li vrijeme koje za njih utrošim možeš bolje iskoristiti? Meni se ova pitanja često motaju po glavi. Da li ti dolazi misao da ćeš obrisati sve društvene mreže, a onda na to zaboraviš kao da se toga nisi nikad sjetio. Šta se krije iza toga, da li si se nekad zapitao? Pomisliš, pojaviće se neka zanimljiva vijest, ja je neću vidjeti. Možda me neko od prijatelja kontaktira, a ja mu ne odgovorim ni nakon pola sata. Ljutiće se. Oće li stvarno? Ili te nešto iznutra izaziva da tako razmišljaš? 
<br><br>
Da li si gledao film Socijalna dilema? Ako nisi, pogledaj jer će ti pomoći da lakše doneseš neke odluke o kojima ću pisati. Ako jesi, da li si možda ti onaj glavni lik iz filma? Šta misliš, imaš li snage i volje da se izboriš sa nevidljivim iza ekrana? Postaviš li sebi nekad pitanja zašto listaš objave na Instagramu? Pola sata, sat, dva sata, tri sata? Kako si se osjećao kad si uvidio koliko vremena si nepovratno potrošio u ne tako smislenom listanju? Uočavaš li besmislenost i opasnost u tome? Da li je za tebe stvarno nebitno da si potrošio dva sata listajući o tome ko je bio na skijanju, plivanju, na večeri? Vrlo je bitno da li je Marko Marković bio u posjeti Madagaskaru, zar ne? Pa onda još sat pred spavanje. Vjerujem da te to mnogo ne zanima, ali opet listaš. Da li gledaš one jako ‘poučne’, kratke, Reels snimke ili TikToku? Zašto ne upališ umjesto toga neki kratki edukativni video? Predug je, nije zanimljiv, nemam vremena za to, kažeš sebi. Ako redovno koristiš društvene mreže ti trošiš bar tri sata od šesnaest sati, kada si fizički budan, na listanje objava. To radiš gotovo svakog dana. Onda ti trošiš oko dvadeset sati nedeljno, više od osamdeset sati mjesečno, i pazi sada, skoro hiljadu sati godišnje! Vidimo li kakvu štetu pravimo sebi? Da li da sve to zanemarimo, i pravimo se slijepi nad ovim podacima? Ajde sada da probamo da izračunamo koliko knjiga se može pročitati za hiljadu sati godišnje. Ako neko čita dvadesetak stranica u satu, zar nije to dvadeset hiljada stranica godišnje? Uh, kada ovo pišem i ja se čudim do kakvog broja smo došli. Pa to je čak sto knjiga od po dvjesta stranica! Sjeti se svog izgovora. Nemam vremena, dan je kratak da bih sve mogao da postignem što želim postići. Istina, vjerovatno jeste kratak, posebno u ovom vremenu velikih brzina. Ali odvikavanjem od nekih navika svako od nas vrijeme može malo smislenije koristiti. Moramo biti malo i pesimisti ili možda realisti. Nije lako, iznenada, bez postepenih promjena, procesa, discipline, sprovesti ovako drastičan zaokret. Da li ćes stvarno tri sata koje koristiš za društvene mreže pretvoriti u tri sata korisnih i smislenih aktivnosti za tvoj život? Vjerovatno ne u punom kapacitetu. Probaj da budeš iskreniji prema sebi. Bude svjesniji u šta ulažeš svoje vrijeme!
<br><br>
Ja sam pokušao, kao i mnogi, sa različitim pristupima i uspjesima. Mislim da je ključna greška krenuti drastičnim koracima, kao što je nagli prekid korišćenja svih društvenih mreža. Zar nije slično i sa dijetom? Kreneš naglo, postigneš rezultat. Nakon određenog vremena od zavšetka dijete budeš još deblji. Zašto? Izgubi se motivacija, volja, odluta pažnja. To bi trebao da bude postepen proces, zar ne? Ja nisam bio nikad neki poseban zavisnik od društvenih mreža ali kada sam uočio da nekad i do 3 sata provedem na ekranu telefona, to me razbudilo, osvijestilo. Za sada sam uspio da prepolovim vrijeme koje provodim na društvenim mrežama i iskoristim ga u smislenije aktivnosti. Čitanje, istraživanje, dublje razmišljanje, kurs španskog jezika, osama. 
Vratimo se jedan korak nazad, u analizu ekrana našeg telefona koji svakodnevno posmatramo. Ne treba imati ni neki veliki strah od tog ekrana, ali trebamo biti budni, odnosno svjesni njegovih opasnosti. Mada trebamo biti svjesni i benefita. Ne treba sve posmatrati ni tako strašno i negativno. Ja sam se ipak fokusirao više na ono negativno da bih te malo razbudio, a i sebe u trenucima dok ovo pišem. Zar ekran nije primjer ledenog brijega? To je veoma upečatljivo opisano u filmu Socijalna dilema koji već ranije pomenuh. Moram ga isticati zbog njegovog značaja za tebe. Zar se iza tog ekrana (ledenog brijega), ne kriju neki od najtalentovanijih istraživača, biznismena? Njihov cilj je da te zalijepe uz ekran što duže. Nekim naučnicima je to lični izazov, jer sebi dokazaju da mogu kontrolisati ljudsko ponašanje. Vjerujem da osjećaju neku vrstu moći ili nadmoći. Biznismen te drži uz ekran što duže jer što si ti više povezan sa ekranom, on ima veću finansijsku korist od tebe. Svaka reklama koju ti pogledaš za njega je profit. Budi svjestan da se ti sam ne boriš protiv ekrana, nego protiv velikog broja veoma uspješnih naučnika, programera, biznismena. Ti si sam protiv svih njih? Da li ih možeš pobijediti? Zar to nije vrlo teška i izazovna borba? Jedan protiv sto, ili možda jedan protiv hiljadu. 
<br><br>
Neću ulaziti duboko u to koliko je vještačka inteligencija, koja prati tvoje aktivnosti, sposobna da te kontroliše i tobom manipuliše. Često te poznaje bolje nego što ti poznaješ sebe. To danas nije toliko ni teško jer mi mislimo da sve bolje poznajemo sebe, a zar nije suprotno? Zar nas sva tehnologija ne odvraća od toga, otežava nam da upoznamo sebe? Onda joj i nije ni toliko teško da te savlada. Ovo nije kritika tehnologije, ovo je kritika meni i tebi koji je koristimo tako da ona upravlja nama, a ne mi njom. Dok god mi upravljamo njom raspolagaćemo brojnim benefitima koje nam pruža. Budi svjestan toga, neka ti to bude uvijek u mislima. Zašto sada ne uzmeš telefon i pogledaš koliko vremena trošiš za društvene mreže? Da li si iznenađen. Ja sam bio i to prilično.
<br><br>

<h3>Drugi dio - opasna riječ </h3>
Moram ti poslati još jednu poruku koji želim da osjetiš, analiziraš i budeš je svjestan. Da li koristiš aplikaciju Facebook i koliko čitaš komentare na ovoj platformi? Možda je i ne koristiš jer više nije u trendu (to me raduje). Da li čitaš ili možda postavljaš komentare na portalima? Uočavaš li nešto upečatljivo? Izazivaju li te neki komentari da i ti iznosiš svoj stav, da uđeš u raspravu? Čini li ti se da razne objave koje pratiš na društvenim mrežama mijenjaju tvoju prirodu? Uočavamo li nevjerovatan broj uvrjedljivih komentara koji se tu javljaju, a što dosta zabrinjava je što dosta tih komentara ostaje trajno vidljivo. Neko će možda reći da je to sloboda govora, da svako ima pravo da iznosi svoje mišljenje bez toga oće li za njega preuzeti neku odgovornost. Šta kad takvi komentari krenu da se sele u realnost? Da li se brka realno i virtuelno? Da li je to što sam tamo iznio potpuno odvojeno od onoga što sprovodim u realnom okruženju? Zašto neko ko ne smije da iznese nešto javno, to iznosi virtuelno i to tako vješto? Zašto neko nije ista osoba u realnosti i virtuealno? Zar ne bi trebalo da se virtuelno integriše u realno? Puno teških pitanja. Ovim porukama ti skrećem pažnju na nevjerovatno prisutnu mržnju i negativne emocije koje su jako rasprostranjene u komentarima na portalima, a tu se posebno ističe Facebook. Moje mišljenje je da se kroz Facebook platformu širi nevjerovatan stepen negativnosti koji se vrlo slabo kontroliše. 
Jedno istraživanje (izvor) koje je rađeno u Americi opisaju drastičan rast polarizacije u stavovima među glasačima republikacana i demokrata. Taj rascjep postaje sve očigledniji od trenutna pojave i razvoja društvenih mreža. Korelacija ne izgleda da je slučajna već prilično jasna. Rast broja korisnika na društvenim mrežama i razvoj ovih platformi doveo je do rasta polarizacije u društvu u SAD. Kada bismo sproveli slično istraživanje u našem regionu pretpostavljam da bi zaključci bili slično. Danas je moguće iznositi gotovo bilo šta, vrijeđati po bilo kom osnovi i na kraju ništa. Ali zar to ne ostavlja posledice? Zar ne transformiše neke slabije persone? Osjećam se jako iziritirano kada vidim šta je sve dostupno korisnicima ove platforme kada otvorim komentare. U ovom dijelu ne želim govoriti i o reakcijama koje se ostavljaju na komentare i vijesti i o lažnim vijestima. Koliko su tek ovi problemi opasani, i koliko je slaba zaštita uskoro ćemo saznati, a već i danas po malo saznajemo. 
<br><br>
Pa šta da radimo? Koje je rješenje, ima li ga uopšte? Ja to ne znam ali pokušavam da budem toga svjestan. Možda smo već izgubili, a da to još ne uočavamo. Možda sam previše subjektivan, pesimističan. Možda se uošte ne slažeš sa ovim što sam pisao. 
<br><br>
<h3>Zaključak</h3>
Kako je digitalna antropologija prilično mlada oblast, mislim da upravo serija “Black Mirror”, film “Social Dilemma” zajedno sa knjigom “Digital anthropology” i još mnogim sadržajima sličnog tipa doprinose da bolje razumijemo prirodu čovjeka u relaciji sa mašinom. Jasno je koliko je ovo izazovno, i da će razumijevanje ovih veza drastično uticati no mijenjanje ljudske prirode, kulture, i sve što prati ove pojmove. Kako nam je danas sve više važna filozofija, tako nam postaje sve važnija i antropologija, koja treba da nam velikom dijelom pomogne u prevazilaženju savremenih poteškoća. Možemo li da vidimo koliko je antropologija, filozofija i etika bitna u spajanju virtuelnog i stvarnog svijeta? Informatika, posebno vještačka inteligencija, vapi za antropologijom, filozofijom, etikom. Da li se, ako si informatičar, trudimo da razvijamo alate za stvaranje benefita kod ljudi? Ili to (skoro) svi radi stvaranja što većeg profita? Našem savremenom društvu nikad više nije nedostajalo filozofije. Nema je dovoljno. Ko je kriv? Možda smo i mi informatičari krivi za to. Ulazimo previše u tehničke detalje, zanatski radimo ono što se od nas traži, a suština se ne analizira. Ne analizira se da li će to što pravim donijeti benefite društvu, pojedincu, već je fokus preusmjeren na ispunjenju funkcionalnih zahtjeva. Što kvalitetnije i brže ispuniti zadate ciljeve. Možda trebamo razmisliti kako da pomognemo mladima, studentima, filozofiji, podsticaj za stvaranje humanijeg društva.  
Tehnologija je dobar sluga, ali loš gospodar. Toga trebamo biti bar malo svijesniji. 
<br><br>

<h3>Izvori:</h3>
Social Dilema (2020), film<br>
Black Mirror, serija<br>
Internet izvor, https://theconversation.com/political-polarization-is-about-feelings-not-facts-120397

large_Screenshot 2022-12-08 231216.png

medium_Screenshot 2022-12-08 231216.png

small_Screenshot 2022-12-08 231216.png

thumbnail_Screenshot 2022-12-08 231216.png

Screenshot 2022-12-08 231216.png

(Ne)vidljive opasnosti društvenih mreža

Montenegrin AI Association (MAIA) je rezultat zajedničkog truda više pojedinaca, od naučnika preko inženjera, do studenata uvezanih i motivisanih poklapajućom predanosti, strasti, i ljubavi prema vještačkoj inteligenciji, nauci i edukaciji. Cilj ovog teksta je da predstavi motivaciju, viziju i predstojeće aktivnosti MAIA organizacije. 

<br><br>
<h2> Naša Misija</h2>
<br>

Vještačka inteligencija (Artificial intelligence, AI) pronalazi mjesto u svim aspektima naših života. Ipak, šira javnost ima veoma malo razumijevanja o prednostima, ali i potencijalnom zloupotrebom ove tehnologije u svakodnevnom životu. AI, jedna od pod-oblasti računarskih nauka, se izučava na mnogim svjetskim univerzitetima vec dugi niz godina, a od skoro je dio nastravnog programa i na crnogorskim univerzitetima. Svjedoci smo ubrzanog rasta ove nauke, kako u pogledu broja inovativnih naučnih radova, tako i u broju sjajnih praktičnih primjena. Međutim, ljudi koji se već bave vještačkom inteligencijom, bilo kroz akademiju ili industriju, često nisu upoznati sa radom svojih kolega i koleginica. To nesumnjivo predstavlja jednu veliku barijeru za stvaranje zajednice. Dakle, propuštamo sve prilike koje jedna podržavajuća zajednica nudi. 
Sve ovo nas je natjeralo da se zapitamo, da li postoji nešto što mi možemo da uradimo? Odgovor je, naravno, pozitivan! Stoga, puni entuzijazma i želje da napravimo nešto korisno, okupljamo zajednicu. Dobro došli! 
<br><br>

Kroz naša djelovanja, želja nam je da uvežemo ljude iz Crne Gore, stručnjake u oblasti računarskih nauka, prvenstveno vještačke inteligencije. Naša misija je da njegujemo poznanstva i kolaboracije radi zajedničkog doprinosa razvoju jedne od najbrže rastućih tehnologija. Takođe, ovim putem želimo da pružimo ruku našim mladim ljudima, studentima osnovnih i master studija u Crnoj Gori i inostranstvu. Oni su su budućnosti našeg društva,  upravo zato stavljamo poseban akcenat na edukativni aspekt vještačke inteligencije.

<br><br>
<h2> Poznanstvima do napretka </h2>
<br>

Crna Gora, Holandija, Austrija, Francuska, Poljska, Njemačka, Švajcarska samo su neke države u kojima naši ljudi rade, studiraju, istražuju i inoviraju u oblasti vještačke inteligencije. Međutim, veliki broj jednostavno nikada nije imao priliku i zadovoljstvo da upozna svoje kolege i koleginice. Naša nada je da će MAIA omogućiti svima nama, koji dijelimo istu strast,da se upoznamo, da će dovesti do mnogih plodnih saradnji, zabavnih projekata, kao i dugotrajnih prijateljstava. Saradnje među institutima širom svijeta, kao i među industrijskim organizacijama su veoma česta pojava, i MAIA upravo ima za cilj da olakša i ohrabri ovakve poduhvate. Takođe, zajedničkim snagama ćemo raditi na projektima koji će imati direktan uticaj na život ljudi širom Crne Gore, projektima koji će pomagati u svakodnevnim obavezama, poslovima i problemima. Vještačka inteligencija je tehnologija koja ogromnom brzinom mijenja cio svijet. Smatramo da je vrijeme da i Crna Gora postane dio te promjene.
<br><br>

<h2> Ulaganje u Budućnost </h2>
<br>

MAIA čvrsto vjeruje u moć znanja i edukacije kao i njihov potencijal za postizanje nevjerovatnih poduhvata. Upravo to podupire našu želju da doprinesemo edukaciji mladih ljudi koji su motivisani da pristupe oblasti vještačke inteligencije kao i njenim raznolikim primjenama. 
Kao prvi korak na tome putu, trudićemo se da redovno koristimo našu blog platformu kako bi proširili novosti, prilike, ideje i projekte.  To će biti od velikog značaja studente i ostale zainteresovane pojedince u njihovom daljem usavršavanju i napretku. 
<br><br>
Takođe, unutar naše komunikacione platforme, organizovaćemo redovne fokus čitalačke grupe, gdje će se obrađivati savremeni naučni radovi, postignuća i trenutno neriješeni problemi, sve u cilju razumijevanja, dijeljenja znanja kao i potpore razvoja ideja. 
<br><br>
Sledeći krupniji korak će biti organizovanje ljetnje istraživačke škole koja će studentima osnovnih i master studija dati priliku da se islože savremenim oblastima vještačke inteligencije kroz intezivan spoj teorijskih i praktičnih predavanja i vježbi i koja će predstavljati savršenu priiku za nova poznanstva, druženja i intelektualne konverzacije. 
Naravno, imamo i u planu organizaciju istraživačkih događaja, radionica i konferencija na kojima bi domaći, ali i gostujući strani predavači imali priliku da se upoznaju, podijele svoje inspirativne projekte, razmjene ideje i započnu kolaboracije.
<br><br>

<h2> Sledeći Koraci </h2>
Iako se nalazimo na samom početku građenja MAIA organizacije, mnoge stvari su već uveliko u pokretu. Koristićemo našu web platformu kao glavno sredstvo komunikacije sa javnošću, dok će naša Slack platforma služiti kao mjesto interne interakcije. Trenutno smo u procesu okupljanja svih zainteresovanih ljudi, tako da ako vi želite (ili znate nekoga ko bi možda želio/željela) da postanete dio MAIA organizacije i prati naš dalji razvoj, registracioni formular je dostupan na ovome <b><a href="https://docs.google.com/forms/u/4/d/e/1FAIpQLSfzU97Vb_0srCzo8pbQLyLuSlvUrIn-mAe4XU3GeQDSGw-1Gg/viewform" target="_blank"> linku </a></b>. U zavisnosti od broja zainteresovanih ljudi za pojedine oblasti, planiramo da počnemo sa redovnim čitalačkim grupnim sastancima, gdje ćemo diskutovati interesantne radove, projekte i dijeliti ideje. Takođe, neke interesantne teme kao i obrade projekata koji mogu pozitivno uticati na život ljudi, a da su na neki način povezani sa vještačkom inteligencijom biće objavljeni na našem blogu. Ostale novosti vezane za organizaciju većih događaja, kao što su seminari, radionice, ljetnje škole i konferencije će biti blagovremeno komunicirane.
<br><br>

<h2> So it Begins </h2>
<br>
Sigurni smo da će  MAIA zajednica pomoći u promociji vještačke inteligencije, njenih pozitivnih ipraktičnih primjena, edukaciji mladih kao i umrežavanju naših stručnjaka širom svijeta. Ova zajednica ima ogroman potencijal, i mi ćemo se potruditi da damo naš mali doprinos koji će Crnu Goru staviti na AI mapu kako Balkana, tako i cijeloga svijeta.
